1. Tko je porezni obveznik?
Nema ko nije! Svi su obveznici poreza!
Porezni obveznik neke države (kaže se „porezni rezident“) je:
A / Svaka fizička osoba bez obzira ima li neku registriranu djelatnost (obrt, samostalno zanimanje) ili ne ( „obični građani“).
Fizičke osobe su obveznici poreza na dohodak.
B/ Pravna osoba – trgovačka društva, udruženja, banke, ali i neke ustanove, udruge pa i tijela uprave, ako se bave gospodarskom djelatnošću.
Pravne osobe bit će obveznici poreza na dobit.
Država će ovo svoje “pravo na dio kolača” aktivirati kada osoba ostvari neki primitak.
Nisu svi primitci oporezivi – postoje iznimke ( to su svakako razni oblici socijalne pomoći i potpora) , ali je opće pravilo svih država „malo tebi, ali bome i meni“!
2. Jesu li i građani koji nemaju registriranu djelatnost obveznici poreza?
Naravno, čak i djeca kada prime neki honorar. Postoji nekoliko poreza na dohodak građana (porez na dohodak od kapitala, od imovine i sl.), ali najvažniji dohodak građana je plaća, a onda i razne vrste honorara. Posebna su pravila obračuna plaća i honorara, a teret isplate i doprinosa i poreza i neta je na poslodavcu. Posebno ćemo se baviti kasnije honorarcima, ali kao posebnom temom u okviru bloga.
3. Što se oporezuje? Kako se zove “profit” u RH?
Oporezuje se “čisti primitak“ ili “zarada”. Ta “čista zarada” je razlika između vaših primitka i troškova koje imate u poslovanju ili ono što ostaje vama na kraju nekog poslovnog procesa – profit.
Profit odnosno čista zarada se u RH zove: “dohodak” kod fizičkih osoba, a “dobit” kod pravnih osoba pa tako razlikujemo “porez na dobit” i “porez na dohodak”.
Država je dobra, podijelit će s vama samo dio vaše zarade, a ne sve što ste primili. Istina, ima i takav porez – porez na ukupni promet – to je PDV.
4. Što je neto dohodak, a što neto dobit?
Neto dohodak ili neto dobit je ona “zarada” iz prethodnog pitanja, umanjena za porez koji ste platili. Ova kategorija je kod obrta samo obračunska (najviše će za nju pitati banke) jer su svi novci na žiro računu obrtnika njegovi novci.
Kod građana odnosno honoraraca neto dohodak je „neto“ plaća, kod honorara „neto“ honorar – dakle, iznos koji će vam se isplatiti na račun.
5. Koji su osnovni oblici ostvarivanja dohotka fizičkih osoba?
• Dohodak od nesamostalnog rada – to bi bili svi oni koji nemaju registriranu djelatnost (plaće, honorari i drugi oblici gdje je teret obračuna i isplate na isplatitelju – poslodavcu) – u principu za njih će sav potreban porez platiti poslodavac i najčešće neće biti povrata ili nadoplata. Primitke od nesamostalnog rada (plaća i honorara) obradit ćemo kao posebnu temu – ovdje su samo navedeni kao vrsta.
• Dohodak od samostalnog rada – to su oni koji imaju registriranu djelatnost i sav teret obračuna dohotka i obveze plaćanja poreza i doprinosa leži na samom obvezniku – obrti i samostalne djelatnosti)
6. Kako mogu fizičke osobe (obrti i drugi) “oslužbeniti” svoj posao – kako se registrirati?
Svaka punoljetna fizička osoba može registrirati obrt ili samostalnu djelatnost.
Obrt ili samostalna djelatnost nosi OIB svog osnivača ili, da bi bilo jasnije – sve pare na računu su pare obrtnika, ali i dugovi koje bi obrt napravio direktno su dugovi osobe na koju obrt glasi.
U principu obrt se registrira u uredu za gospodarstvo vašeg grada. Ne treba osnivački kapital. Pitajte tamo dobre tete i stričeke da vam pomognu.
Svakako odlučite o djelatnosti koju ćete obavljati i o imenu obrta. Prethodno istražite podliježe li djelatnost koju ste izabrali posebnim uvjetima. Naime, postoje “vezani obrti” za koje morate imati određenu završenu školu, nekad i majstorski ispit. Kod obrta će recimo biti dovoljna SSS ili KV , a kod profesionalne djelatnosti će trebati određena diploma ili članstvo u profesionalnom udruženju (komori), položen državni ispit itd. Pogledajte stranice Obrtničke komore.
7. Što nakon registracije odnosno dobivanja rješenja?
Nakon dobivanja rješenja o osnivanju obrta treba:
* prijaviti obrt kao obveznika plaćanja dobrinosa u HZMO (tu počinje teći “zaposlenje” obrtnika i obveza plaćanja doprinosa)
* Sastavlja se obrazac RPO – to je obrazac prijave u registar poreznih obveznika na dohodak – tu odlučujemo hoćemo li biti oporezivani paušalno ili prema onome što stvarno pokaže vaše poslovanje u poreznom razdoblju.
8. Što je samostalna djelatnost, mora li se registrirati preko ureda za gospodarstvo?
Glede vrste oporezivanja dohotka ne razlikuje se od obrta – taj ostvareni dohodak se i zove “dohodak od obrta i obrtu izjednačenih djelatnosti”, pa neće biti razlike ni glede paušalnog oporezivanja.
Međutim, ipak ima razlike:
• kod registriranja. Osim spomenutih dokaza o “stručnosti” neke samostalne profesije neće morati u ured za gospodarstvo , nego će im, umjesto rješenja Ureda za gospodarstvo, poslužiti potvrda profesionalnog udruženja.
Članovima umjetničkih društava će njihovo društvo nakon primitka u članstvo izdati “potvrdu o članstvu” dodjeljujući im tako MB (matični broj) i šifru djelatnosti te će to biti glavni dokument s kojim se dalje prijavljuju u HZMO (doprinosi) i Poreznoj upravi (RPO obrazac).
• visina zaduženih doprinosa – kako u ovom pogledu naši propisi ne razlikuju siromašnog slikara od javnog bilježnika jako su visoki mjesečni doprinosi kod samostalnih zanimanja. Naime, iznos ukupnih doprinosa bit će gotovo za 50 % veći nego kod obrta
Ali, važno je znati da su su se neka udruženja kao HDFD I HND izborili da njihovi članovi plaćaju doprinose na nižu osnovicu odnosno kao da se radi o obrtu.
9. Koja je razlika između “paušalnog” i “običnog” obrta ( samostalne profesije)
Oba su obveznici poreza na dohodak, ali razlika je u načinu oporezivanja ostvarenog dohotka i obvezi vođenja knjigovodstva.
• Vođenje knjigovodstva:
kod „običnog“ obrta obveznik odnosno njegov knjigovođa, vodi knjige i, na kraju godine podnosi prijavu poreza na dohodak odnosno utvrđuje poreznu osnovicu. Paušalci ne vode knjige, u principu ne moraju imati knjigovođu i vode samo evidenciju svojih primitaka.
• Doprinosi:
Obrtnik plaća doprinose na višu osnovicui (0,65% utvrđene prosječne plaće u RH u prethodnoj godini) , a paušalci na nižu osnovicu (40%)
• Predaja obrazaca u PU:
obrtnik je svaki mjesec u obvezi predavanja obrazaca obračuna doprinosa (tzv. JOPPD obrasca), a za paušalce evidencije o doprinosima vodi Porezna uprava
10. Mogu li svi plaćati porez po paušalnom oporezivanju?
Ne, osim što je ograničena svota ukupnog primitka na granicu ulaska u PDV (60.000,00 EUR za 2025. godinu) ni neke djelatnosti ne mogu biti u paušalnom obračunu. Na primjer, djelatnost umjetničkog stvaralaštva.
11. Razlika između “dohodaša” i “dobitaša” ili zdravo seljački: između firme i obrta?
Osim osnovne razlike – fizičke osobe – dohodak; pravne osobe – dobit, ima još nekoliko baznih razlika:
• Dohodaš vodi jednostavno knjigovodstvo i to “po načelu blagajne” što znači da nije prihod što nismo naplatili niti je trošak što nismo platili.
Dobitaš kroz dvojno knjigovodstvo knjiži “ono što se stvarno dogodilo” bez obzira da li je plaćeno i naplaćeno.
• Dohodaš – to ste vi glavom i bradom. I vaš OIB! Sve su pare vaše, ali su i svi dugovi vaši. To znači da dohodak možete odmah isplatiti, a mogli ste isplaćivati i tijekom godine, čak na bankomatu koliko treba – to je vaš novac (“leži, kao i dugovi, na vašem OIB-u). Ali, ne lezi vraže! Ne zaboravite na onaj dio “zarade” koji samo neko vrijeme “čuči” kod vas, a nikako nije vaš nego državni – porez.
Dobitaš – to niste vi, ni pare ni imovina nisu vaši. Ali ni dugovi. Jest, osnovali ste firmu (d.o.o., j.d.o.o. itd) i vlasnik-ca ste. Firma je vaša, možete je prodati, možete uzeti još kojeg partnera, zamijeniti direktora (to je ono jadno biće koje ide u zatvor ako krene po zlu), ali po osnivanju firma kreće u svoj život, odvojen od vas, postaje odvojena osoba. Ima svoj OIB, svoje dugove, ali i svoje novce. Dobit ne možete dignuti kako i kad hoćete, na tu isplatu platiti ćete porez na dohodak od kapitala.
12. Razlike u oporezivanju porez na dohodak / porez na dobit?
Sada već postoje različite varijante izračuna porezne osnovice poreza na dobit o čemu ćemo u jednom od idućih sadržaja, ali osnovno je:
• Stopa poreza je značajno manja kod poreza na dobit (10% do godišnjeg prihoda do 1.000.000,00 EUR, iznad toga je 18 %)
• Progresivno oporezivanje dohotka (stopa od 23 % i od 33 % – za Zagreb za 2025, godinu) – o stopama poreza na dohodak za 2025. godinu bit će govora u jednom od sljedećih napisa, jer smo ga zakomplicirali do bola).
• Dohoci iz različitih izvora se na kraju godine kumuliraju (zbrajaju) – dobit nekog gospodarskog subjekta, ma koliko različitih poslova obavljao, je jedna.
13.Mogu li, kao obrt, biti obveznik poreza na dobit?
Možete se odlučiti na ovakav potez koji bi svakako donio određene prednosti – već radi različitih stopa poreza, ali postoje loše strane (visoka poduzetnička plaća) pa se u ovo ne bi trebalo upuštati bez temeljitog obračuna dobrih i loših efekata.
Pod određenim uvjetima obveznik poreza na dohodak mora postati obveznik poreza na dobit – kad prihodi pređu 1.000.000,00 eura.
14. Ajme, a sad PDV? Kakav je to uopće porez? Još jedan?
Pa da, to je još jedan porez i tiče se i dobitaša i dohodaša. Nije to neka novina ni posebno hrvatska izmišljotina. Zapravo to je porez na promet (tako se ranije zvao) i tiče se svih transakcija (prometa) koji poduzetnik, obveznik tog poreza ima. Obračunava se na bruto vrijednost prodane usluge odnosno prodane robe. Radi se o vrlo transparentnom porezu (vidi se iz aviona), ali i dosta kompliciranim obračunima, bezbroj specifičnosti i ne bi spadao u “odgovore na česta pitanja” osim načelno.
15. Kada moram ući u PDV i kako?
Svi koji do nekog datuma tekuće godine imaju više od 60.000,00 eura primitaka od prvog sljedećeg mjeseca su obveznici PDV-a! Sami se moraju prijaviti Poreznoj upravi na obrascu putem E-porezne. Suprotno stavu mnogih – država ih neće pozvati da to učine! Kad ih pozove, već su u teškom prekršaju.
16. Zašto se PDV vidi iz aviona? Što je kod PDV-a porez, a što pretporez?
PDV – porez na dodanu vrijednost obračunava se na ukupnu vrijednost vaše usluge odnosno prodane robe. Vaš kupac će platiti ukupan iznos računa, iznos PDV-a je vaša obveza prema državi (opet se neki novci samo odmaraju kod vas).
Pretporez je iznos PDV-a u primljenom računu od dobavljača. Za taj iznos umanjuje se PDV koji ste zaračunali svojim kupcima i državi platimo razliku. I vi i vaš kupac i vaš dobavljač moraju javiti državi što su napravili – javlja se na PDV obrascu i država ima trostrani uvid u vaše poslovanje – to se zove transparentnost.
17. Osnovni pojmovi koje, Bože dragi, mnogi ne znaju: Koji su ulazni, a koji izlazni računi?
Velik je broj ljudi koji zamjenjuju značenje izlaznih i ulaznih računa. To je zato što većina poduzetnika prati priljeve i odljeve novca pa im je onda „ulazni račun“ onaj koji je unio novce, a izlazni onaj koji je novce iznio. Upravo obrnuto. Tijek novca je sa nekih aspekata važan, osobito kod obrta, ali stanje poslovanje ovisi o poslovnim događajima i to je ono odakle će se knjižiti prihod ili trošak, a onda ustanoviti dohodak ili dobit. Kolanje novca samo prati poslovanje.
Dakle:
* ulazni račun je račun koji ste dobili od dobavljača kada vam je obavio uslugu ili ste kupili neku robu, a uzrokovat će izlaz novca kad se plaća. Poslovni događaj: ulaz robe, dokument koji ga prati – ulazni račun
* izlazni račun je račun koji ste ispostavili kupcu vaših usluga ili robe. Poslovni događaj: izvršena usluga ili prodaja robe, dokument – izlazni račun